Bosna Politika

Predsjednik Dodik često kaže da će Rusija pomoći, ali nema dokaza o dolasku rubalja u Banjaluku

Predsjednik Dodik često kaže da će Rusija pomoći, ali nema dokaza o dolasku rubalja u Banjaluku

BiH će 15. februara predati aplikaciju za članstvo u EU. No, postoje preduslovi koje ova zemlja mora ispuniti – mehanizam koordinacije, značajan napredak u provođenju reformi i značajan iskorak u adaptaciji SSP-a. Jako je važno da BiH ostane kredibilan partner u tim procesima. Ako ovi uslovi ne budu ispunjeni, postoji mogućnost da će aplikacija biti primljena, ali se ništa dalje neće dešavati, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba ambasador Austrije u BiH Martin Pammer.

</div> <div id='passback-wbaea8e7e4a’></div>

VIJESTI.BA: Projekat kulturne razmjene između BiH i Austrije, pod nazivom “Godina kulture BiH – Austrija 2016” svečano je otvoren u Narodnom pozorištu Sarajevo. Moto ovog projekta je “Da se (bolje) upoznamo”. Šta je njegov cilj i zašto je značajan za obje države?

PAMMER: Cilj nam je da se Austrija i BiH upoznaju bolje. Mi se dobro poznajemo, ali jedni druge gledamo kroz stereotipe. U Austriji se na BiH gleda kao na nešto što je bilo dio carstva, a osim toga, BiH asocira na rat, na nemogućnost sporazuma među tri konstitutivna naroda, na sporost u procesima i nedostatak napretka. Imidž BiH je ambivalentan, da ne kažem negativan.    S druge strane, u BiH se Austrija vidi kao bivša imperija, Beč kao grad iz kojeg dolazi sve što je dobro. Dakle, da Austrija i Beč na neki način imaju obavezu baviti se BiH. Naravno, u BiH nije dobro poznato šta se dešava na austrijskoj savremenoj sceni, bilo da se radi o muzici, likovnoj umjetnosti ili umjetnosti generalno, a što važi i u obrnutom slučaju. No, svakako je interesantno da u Austriji imamo oko 200.000 ljudi iz BiH. Oni su značajni živi most, koji ima veliki potencijal, ali koji takođe nije dovoljno poznat.    Cilj projekta kulturne razmjene između BiH i Austrije je širok, jer želimo iskoristiti i mobilizirati taj potencijal, koji se ne odnosi samo na kulturu, nego i na afirmisanje evropeizacije, tačnije da stvaramo pokret koji podržava put ka Evropi.

VIJESTI.BA: Ovim povodom u BiH je doputovao austrijski ministar Sebastian Kurtz.  Kako biste ocijenili njegovu posjetu i poruke podrške koje je uputio BiH na putu ka EU?

PAMMER: Posjeta ministra Kurtza bila je jako uspješna. Susreo se sa ministrom vanjskih poslova BiH Igorom Crnadkom, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, te sa članovima Predsjedništva BiH. Austrija podržava BiH u provođenju reformi, putu ka EU i sve što je u vezi s tim. Integracije BiH u EU su prirodni interes Austrije. Poznato je da je Austrija najveći direktni investitor u vašoj zemlji. U BiH postoji više od 200 aktivnih i uspješnih austrijskih firmi. Jako interesantna primjer je Derventa u kojoj su austrijske kompanije kreirale 700 radnih mjesta. To je impresivno. BiH je interesantno mjesto za investiranje, ali bilo bi mnogo pozitivnije da državni sistem funkcioniše bolje.    Ponavljam, interes Austrije je napredak u BiH. Ne radi se samo o finansijskom, nego i o sigurnosnom aspektu. Stabilnija i sigurnija BiH prednost je i za Austriju, posebno u sadašnje vrijeme u kojem je aktuelna izbjeglička kriza. Zapadni Balkan je u tom kontekstu dobio novi značaj kao dio rješenja ovog problema. Naglašavam da Austrija podržava put BiH ka EU i reformske procese, ali bh. političke elite moraju nama pomoći kako bismo mi mogli podržati BiH u Briselu.    Posjeta ministra Kurtza došla je u ključno vrijeme, jer je najavljeno da će BiH 15. februara predati aplikaciju za članstvo u EU. No, postoje preduslovi koje BiH mora ispuniti – mehanizam koordinacije, značajan napredak u provođenju reformi i značajan iskorak u adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). I sam ministar Kurtz je ukazao na važnost usaglašavanja mehanizma koordinacije. Bh. političari kazali su kako će to biti završeno tokom ove sedmice, tačnije da će predsjedavajući Vijeća ministara BiH to potpisati i da će biti objavljeno. Isto tako, važno je i da Predsjedništvo BiH da novi mandat za pregovore oko prilagođavanja SSP-a.    Jako je važno da BiH ostane kredibilan partner u tim procesima. Ako ovi uslovi ne budu ispunjeni, postoji mogućnost da će aplikacija biti primljena, ali se ništa dalje neće dešavati.    VIJESTI.BA: Razgovaraćemo i o predaji aplikacije, ali prvenstveno se želim osvrnuti na austrijske investicije u BiH. Vaša država je kontinuirano najveći direktni investitor u BiH. Svojevremeno ste kazali kako je čudo i veoma srećna okolnost da vlada toliki interes investitora uprkos složenim političkim odnosima u zemlji. Pojasnite nam ove navode. U kojoj mjeri su složene političke okolnosti prepreka za strana ulaganja u BiH?   PAMMER: To pitanje zahtijeva komplikovaniji odgovor, jer u nekim dijelovima sve funkcioniše kako treba. Pojedine kompanije se ne susreću sa problemima u radu u BiH. Puno toga zavisi od lokalnih sredina u koje se investira. Takođe, postoje i slučajevi u kojima to nije praksa. Recimo, u Brčkom postoji kompanija koja je kreirala 500 radnih mjesta, ali ima ogromne probleme sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH, jer rade nešto što po zakonu nije regulisano. Ta kompanija je dobila kaznu, oko 500.000 evra, što je paralizirajuće za poslovanje. Već dvije godine čekamo da se taj problem riješi. Generalno, na terenu slika nije ni potpuno crna, ali ni potpuno bijela.    Svakako, uticaj politike je problematičan. Ako političari nisu u stanju napraviti korak naprijed prema stabilnosti, kompanije i investitori  imaju strah doći u to područje i razvijaju skepticizam. Ne želite ulagati novac u zemlju u kojoj ne znate kome tačno treba da se obratite i gdje ona ide.    Postoje ljudi koji rade na tome da se razvija sumnja u stabilnost BiH. Predsjednik RS Milorad Dodik kaže da će raspisati referendum, a takva najava nije konstruktivna i ne utiče povoljno na klimu stabilnosti u BiH. Takođe, konstantne su svađe u FBiH, a ogromna je administrativna uprava bez perspektive za njeno smanjenje. Relativna većina ukupno zaposlenih radi u javnom sektoru. To je opterećenje za privredu, koja treba da ih finansira. Ovakve stvari se moraju promijeniti, jer će u suprotnom investitori biti uvijek skeptični, posebno oni koji dolaze iz funkcionalnih zemalja sa razvijenom tržišnom ekonomijom.    Jasno mi je da pojedini političari govore o tome da će im “veliki brat” iz Rusije pružiti pomoć, ali do sada nisam dobio dokaz da je mnogo rubalja došlo u Banjaluku. S druge strane, poznato je da oni sada pregovaraju u Vašingtonu sa međunarodnim finansijskim institucijama da dobiju nove kredite. U BiH dolaze neki Arapi koji obećavaju ogromne sume, a statistike pokazuju da investicije iz arapskih zemalja i trgovina sa njima nisu tako značajne i zastupljene kao što su investicije iz evropskih zemalja.    Napomenuću još jednu stvar, koja me, kao Austrijanca, jako čudi. Zašto se gradilo toliko mnogo hramova i vjerskih objekata, umjesto da se grade kompanije? Ljudima treba posao, napredak, perspektivu, a ne vjerske objekte u svakom kvartu. Naravno, ovakav moj stav nije usmjeren protiv bilo koje religije.    VIJESTI.BA: Kada govorimo o reformskoj agendi, nakon što su bh. političari usvojili ovaj dokument, postavili ste pitanje da li će se teoretski pokazana pozitivna energija u pogledu provođenja socijalnih i ekonomskih reformi, ostvariti i u praksi da bi se postigao željeni napredak. Iz sadašnje perspektive, kako biste odgovorili na ovo pitanje? Kako biste ocijenili provođenje reformi u BiH?   PAMMER: U tom kontekstu treba reći nekoliko stvari. Prvo, država BiH je takva kakva jeste, Ustav je prekomplikovan. Cilj pravog političara jeste da što duže ostaje na vlasti i radi sve što je potrebno kako bi zadovoljio svoje glasačko tijelo. Ako imamo strukturu u kojoj je etnička pripadnost važnije nego kvalifikacije i državljanstvo, prirodno je da političke elite sva tri konstitutivna naroda više rade na tome da zadovolje pripadnike svog naroda, koji glasaju za njega. Dakle, krivica ne leži samo na političarima, već je to strukturalno pitanje.    Drugo, uvijek postoji mogućnost dogovora među političkim elitama o promjenama na konstruktivan način. No, to pitanje se vezuje tačnije da li i u kojoj mjeri postoji politička volja za promjenama. Određeni dio javnosti tvrdi da je političkim elitama dovoljno komotno da situacija ostaje ovakva kakva jeste, samo da se ostvari barem mali napredak, recimo da se dobije status kandidata i krediti. No, to neće biti dovoljno. Mislim da je politička elita u BiH dovoljno svjesna te činjenice. S druge strane, postoji dovoljno i visokih političkih zvaničniks koji su odgovorni i svjesni činjenice da se napredak mora ostvariti. Ne slažem se sa konstatacijama da su svi korumpirani i slično. Imam puno povjerenje u rad SIPA-e i Tužilaštva BiH. Svaki drugi komentar je suvišan.   Treća stvar odnosi se na to da političari ”mažu oči” građanima. Ako želite praviti reforme, koje su bolne, ali neophodne, nećete odmah građanima reći: ”Reforme će vas boljeti”. Umjesto toga, kazaćete: ”Mi imamo bolest, moramo da operišemo određeni dio kako bismo dobili bolji rezultat”. Dakle, pitanje je taktike. Ono što se trenutno radi dobar je početak, ali političari moraju nastaviti reformske procese. Vrijeme nakon predaje aplikacije pokazaće da li će se takve aktivnosti nastaviti dalje.    U konačnici, mogu reći da je reformski proces spor, ali on postoji. Opet je pitanje ozbiljnosti i istrajnosti u tome. Ako se samo šalimo, neće biti napretka i progresa. Nažalost, to je problem mentaliteta u BiH, ali i u jugoistočnoj Evropi generalno. Dio ljudi prebrzo zaključuje kako ne postoji napredak i vraća se u depresiju, ali ništa konkretno ne preduzima po pitanju progresa. Reforme imaju ne samo suštinski segment, nego su i mentalitetski proces u kojem treba da shvatimo da se moramo više baviti svojom domovinom. Dakle, svaki čovjek se mora truditi da bude dio napretka.    VIJESTI.BA: BiH će predati aplikaciju za članstvo u EU 15. februara. Očekujete li pozitivan odgovor evropskih institucija spram aplikacije BiH?   PAMMER: Postoje dva aspekta kada je riječ o pogledu na bh. aplikaciju. Ukoliko se ispune dva kredibilna uslova, aplikacija BiH će biti dobrodošla. Ako pak nešto ostane otvoreno ili ako se preda aplikacija bez usaglašenog mehanizma koordinacije i novog mandata za pregovore oko prilagođavanja SSP-a, broj skeptičnih zvaničnika EU će se povećavati.    Drugi aspekt je činjenica da je proširenje Evrope velika vizija za budućnost. Države koje se žele priključiti dobiće pomoć od EU, ali to je u sadašnje vrijeme, posebno pod uticajem ekonomske i izbjegličke krize, veliki izazov za države koje su stabilne i funkcionalne. Dakle, kako da one objasne svojim građanima da će EU dobiti nove članove, ali da im se mora podijeliti novac. Imali smo prethodna iskustva u kojima su nove zemlje članice EU dobijale mnogo novca i podršku stabilnih država, a danas ljudi pitanju šta se dešava u tim zemljam. Očit primjer je Grčka. Stoga se prosječni Njemac pita: “Zašto da ja dajem novac određenim državama, da je njima lijepo, dok ja radim”. To se mora razumjeti.    No, to sve ne znači da vizija ne postoji. Vizija se mora ispuniti, jer Evropa nije kompletna, ako postoje određene rupe i ako ne postoji napredak. To je besmisleno. Zato nam je interes da se BiH razvija i ide naprijed.

VIJESTI.BA: Stručnjak za njemačku politiku prema Balkanu Bodo Weber u nedavnom intervjuu za Vijesti.ba upozorio je da bi predaja nekredibilne aplikacije de facto blokirala put BiH ka EU, s tim što bi povjerenje u bh. lidere unutar EU bilo još manje nego što već danas jeste.  Je li to opravdana bojazan?    PAMMER: Rekao bih da je gospodin Weber 75 posto u pravu. Politička elita BiH dobila je toliko mnogo šansi da sada mora pokazati i dokazati da može napraviti nešto kredibilno, povjerljivo i da to ima rezultate.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)

 

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d blogeri kao ovaj: