SAD su pragmatične i sklone efikasnim rješenjima, njihov povratak na Balkan je ohrabrujući

SAD su pragmatične i sklone efikasnim rješenjima, njihov povratak na Balkan je ohrabrujući

SAD u političkom smisli uvijek promišljaju pragmatično i žele rješenja koja se efikasno i brzo uspostavljaju, dok je EU sklonija političkoj filozofiji i dugotrajnom odlučivanju, što može funkcionisati u vrlo stabilnim državama, kakve su države EU, a malo teže na našim prostorima. U BiH treba zaustaviti dva procesa – prvi je u vezi sa sve većim nezadovoljstvom građana, pa se taj proces odražava i time da dio ljudi probjegava radikalskim rješenjima, pa i rješenjima koja proizilaze iz koncepta radikalnog islamizma. Drugi proces je u vezi s bh. političkom klasom, koja je potpuno nefunkcionalna i koja ne obavlja one funkcije koje nacionalne političke elite moraju obavljati u demokratskim društvima poručio je u razgovoru za Vijesti.ba zagrebački politički analitičar Davor Gjenero.

VIJESTI.BA: Gospodine Gjenero, kako biste ocijenili jučerašnji samit u okviru procesa Brdo-Brioni, koji je održan u Zagrebu?

GJENERO: Smatram da svima predstavlja olakšanje činjenica da su SAD pokazale da se namjeravaju vratiti na Balkan. Svima nam je jasno da EU nema taj tim kapaciteta uticaja na balkanske procese kakav imaju SAD. U SAD-u uvijek se zna kojoj osobi se treba obratiti, a koja će donijeti zadnju, ključnu, definitivnu odluku. Takve instance još ne postoje u EU.

S druge strane, SAD u političkom smisli uvijek promišljaju pragmatično i žele rješenja koja se efikasno i brzo uspostavljaju, dok je EU sklonija političkoj filozofiji i dugotrajnom odlučivanju, što može  funkcionisati u vrlo stabilnim državama, kakve su države EU, a malo teže na našim prostorima.

VIJESTI.BA: Koliko je za zemlje Balkana, a posebno za BiH, značajan aktivniji angažman SAD-a?

GJENERO: U Hrvatskoj su se pojavili tekstovi u kojim su potpredsjednika SAD-a upoređivali sa rezervnom gumom u automobilu, dakle sa nečim što može biti korisno i važno samo u izuzetnim situacijama, a što je u redovnim prilikama nebitno i nepotrebno. Isto tako, naveli su kako se potpredsjednik SAD-a koristi da odlazi na skupove koji nemaju važnost, a na kojima formalno predstavlja SAD. To nije tačno.

Naime,  Joe Biden je bio ključni akter u nekoliko procesa na ovom području. Treba se podsjetiti da je bivša republikanska administracija George Bush mlađeg krenula u političke akcije u vezi s priznavanjem Kosova, tek nakon vrlo uticajnog teksta koji je Joe Bidena, tada kao šef demokratske većine unutar Kongresa, pokrenuo u ”Financial Times-u”. Dakle, Biden je i kao opozicijski senator bio izuzetno uticajan i moćan čovjek, a kamoli sada kada obnaša dužnost potpredsjednika SAD-a. Stoga je Bidenov lični uticaj vrlo veliki.

Kada govorimo o uticaju koji treba postići na BiH, prije svega, radi se o tome da treba zaustaviti dva procesa. Jedan proces je u vezi sa sve većim nezadovoljstvom građana, pa se taj proces odražava i time da dio ljudi probjegava radikalskim rješenjima, pa i rješenjima koja proizilaze iz koncepta radikalnog islamizma. Drugi proces je u vezi s bh. političkom klasom, koja je potpuno nefunkcionalna i koja ne obavlja one funkcije koje nacionalne političke elite moraju obavljati u demokratskim društvima.

Kada govorimo o dejtonskom procesu, koji je započeo prije dvadeset godina, obično se krivica nefunkcionalnosti BiH traži u dejtonskim rješenjima. Međutim, treba da se prisjetimo da je istovremeno sa Dejtonom potpisan i drugi sporazum, Erdutski sporazum koji je napravljen prema istom političkom mentalitetu kao i Dejonski sporazum. Pokazalo se da je ovaj sporazum vrlo  funkcionalan, zbog toga što su političke elite i Hrvata i Srba u Hrvatskoj shvatile taj uspostavljeni okvir kao priliku za dijalog i rješavanje problema. Danas se gotovo niko i ne sjeća situacije u Hrvatskoj od prije dvadeset godina. Hrvatska jedinstveno funkcioniše kao normalna država.

Problem BiH nije toliko nefunkcionalan sistem upravljanja tom državom, koliko činjenica da političke klase ne uspostavljaju međusobnu saglasnost, da nisu definisale BiH kao zajedničku višu vrijednost i da unutar modela upravljanje ne gledaju kako osigurati interese građana. Meni se čini da u tom smjeru, dakle u smjeru nadoknađivanja tog nedostatka, a ne promjene konstitucionalnog rješenja za BiH, treba ići u okviru procesa Dejton II. Stiče se utisak da to pragmatični Amerikanci jako dobro znaju i razumiju bolje u odnosu na EU sa svojom britansko – njemačkom inicijativom, koju u posljednje vrijeme kao da više niko i ne pominje.

VIJESTI.BA: Pominjete medije u Hrvatskoj. Jutarnji list donosi analizu posjete potpredsjednika Bidena, u kojoj se, između ostalog, navodi da je američki cilj izvući Srbiju i Republiku Srpsku iz ruskog zagrljaja, smanjiti uticaj Turske na BiH, te da Hrvatska treba biti lider u regionu. Možete li prokomentarisati ove navode? Smatrate li ih tačnim?

GJENERO: Radi se o tipičnom politikantskom tumačenju. Naravno da ondje gdje Amerikanci ulaze nastoje da im druga strana, Rusija, ne muti posao. To je bez sumnje tačno. No, treba biti svjestan da Rusija niti u geopolitičkom, niti u ekonomskom smislu zapravo nema poluge velikog uticaja niti u Srbiji, niti u jednom ili drugom entitetu unutar BiH. Ruska politika se više poigrava uticajima na dio političke elite u srpskom entitetu u BiH, kao i na dio političke elite u Srbiji i Crnoj Gori, u vezi s pristupanjem ove zemlje NATO savezu.

Niko Hrvatsku ne vidi kao regionalnog lidera, niti Hrvatska ima kapacitete za taj tip liderstva. Hrvatska može preuzeti odgovornost za uticaj na Hrvate u BiH, kao što Srbija mora preuzeti odgovornost za uticaj na Srbe u BiH. Jednostavno, Srbija i Hrvatska treba da pomognu da se eliminiše svaka pojava radikalizma i radikalnog nacionalizma u ta dva politička bloka. Ništa puno više od toga ni Hrvatska ni Srbija same za sebe ne mogu napraviti.

Kada je u pitanju Turska, nema govora da bi Amerika bitno potiskivala uticaj Turske u BiH. Turska je važna NATO saveznica. Turska država je pogrešnim evropskim politikama u svom procesu pokušaja evropske integracije bila na neki način ponižena. Turska je država koja na povoljan način utiče na eliminaciju radikalizma među Bošnjacima u BiH. Na neki način, Turska treba da radi ono što u odnosu na Hrvate u BiH radi Hrvatska, te u odnosu na Srbe u BiH radi Srbija.

VIJESTI.BA: Čini se da je top tema samita u Zagrebu bila borba protiv terorizma. Možemo li se na efikasan način suprotstaviti ovoj pojavi?

GJENERO:  Ključna politička poruka treba biti integracija i otvaranje razvojnih i društvenih perspektiva. Bošnjaci muslimani su dominantno proevropski sekularni muslimani. Vodstvo Islamske zajednice u BiH nije fundamentalistično, niti radikalsko. Hrvatska ima izuzetno dobro iskustvo sa integracijom bošnjačke muslimanske zajednice i u političkom i u vjerskom smislu u svoje društvo. To iskustvo međukonfesionalnih odnosa može se afirmisati i unutar BiH. Smatram da Hrvatska može doprinijeti ovom prostoru tako što će naglašavati afirmisanje iskustva u odnosima Bošnjaka muslimana i većinskog hrvatskog stanovništva.

Protiv terorizma se ne može boriti ni oružano, ni policijski, ni represivno. Ako se uđe u takav tip rata, to je unaprijed izgubljen rat, budući da se društvo militarizuje, a smanjuje se nivo slobode u društvu. Dakle, jedino se integracijom taj rat može dobiti.

Ako govorimo o spremnosti represivnog sistema, sistema nacionalne sigurnosti, onda moramo znati da su oni u svim regionalnim zemljama poprilično u lošem stanju, te da su priličnoj mjeri pod političkom kontrolom, kao i da su u priličnoj mjeri često zloupotrijebljeni i iskorištavani na pogrešne načina.

VIJESTI.BA: Osim toga, razgovarano je i o izbjegličkoj krizi. EU očito nema jedinstveno rješenje za ovaj problem. Postoji li bojazan da će Evropa postati zatvorena tvrđava?

GJENERO: Evropa je već tvrđava, sada se to samo na radikalan način u ovoj velikoj seobi ljudi. Postoji opasnost da se u narednim sedmicama počnu dešavati vrlo radikalne stvari. Očito je da je pitanje dana, dakle ne sedmica, nego zaista dana, kada će Njemačka zatvoriti granice. Austrija ih još formalno nije zatvorila, ali iz dana u dan propušta manje ljudi. Slovenija je spremna za to da blokira svoju granicu prema Hrvatskoj. Teško je razumjeti šta će Hrvatska napraviti u toj situaciji. Kako idemo na istok ili jug, dakle u Srbiju i Makedoniju, situacija postaje još komplikovanija i teža.

Ono čemu se nadam jeste da nekome neće pasti na pamet da izbjeglički val kanalizuje prema BiH, jer je ova država posebno ranjiva i prema njoj se Evropa, zbog svojih starih grijeha, mora ponašati sa posebnom odgovornošću i posebnom pažnjom. Nije jasno na kakav bi način izbjeglički val utiaco na odnose triju nacija i triju konfesija, s jedne strane, a posebno na odnose između dvaju političkih entiteta.

Jasno je pak da je granica između Hrvatske i BiH jednim dijelom takva da je nije moguće nadzirati, ali je isto tako jasno da su to surova područja, koja su u periodu koji je pred nama ionako teško prohodna. Usmjeravanje tim prostorom izbjegličkog vala značio bi praktično humanitarnu katastrofu.

 

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)

bosnatopvjesti

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.