Cija je Sutorina, 20 mapa kao dokazi da je Sutorina u sastavu BiH

Cija je Sutorina, 20 mapa kao dokazi da je Sutorina u sastavu BiH

 

Rezolucija o Sutorini, koja je upućena u zvaničnu parlamentarnu proceduru u Bosni i Hercegovini bila je tema današnjeg razgovora potpredsjednika Vlade i ministra za vanjske poslove i evropske integracije Igora Lukšića i ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Đorđa Latinovića, javlja Anadolu Agency (AA). 

Lukšić je izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom razvoja događaja koji se odnose na predloženu rezoluciju i izrazio očekivanje da će, imajući u vidu da je razgraničenje i utvrđivanje državne granice između Crne Gore i Bosne i Hercegovine završeno, uskoro biti potpisan Ugovor o državnoj granici.

Potpredsjednika Vlade i ministar za vanjske poslove i evropske integracije Crne Gore Igor Lukšić podsjetio je na veoma dobre međusobne odnose izrazivši nadu da će se i ovo pitanje rješavati u duhu dobrosusjedske i regionalne saradnje, naročito imajući u vidu da su na završnom sastanku komisija za granicu Crne Gore i Bosne i Hercegovine, održanom 26. i 27. maja 2014. godine u Sarajevu, usaglašena i parafirana sva granična dokumenta komisija i stručnih grupa.

On je podsjetio i da je Vlada Crne Gore, u junu 2014. godine, na prijedlog Ministarstva za unutrašnje poslove, usvojila izvještaj o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje Ugovora o državnoj granici između Crne Gore i BiH i prihvatila prijedlog ovog ugovora, čime su u Crnoj Gori okončane unutrašnje pravne procedure potrebne za potpisivanje ovog Ugovora.

Komisija za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije na sjednici raspravljala o prijedlogu rezolucije poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Denisa Bećirovića o Sutorini kojom se traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, iako će se ona naći na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u četvrtak. 

Naime, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović podnio je  prijedlog rezolucije o Sutorini kojom traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koje je utvrdilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine početkom novembra 2014. godine, a prema kojem bi Sutorina trebala voljom državnih organa Bosne i Hercegovine trajno ostati u sastavu Crne Gore.

Vijeće ministara BiH na sjednici početkom novembra 2014. godine utvrdilo je prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kojim se definira državna granica koja će na terenu biti  obilježena u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog ugovora.

Prema ugovoru, državna se granica proteže od tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Hrvatske na južnom dijelu.

Dvije države na ovaj način, poštujući suverenitet i teritorijalni integritet, unapređuju bilateralne odnose, ispunjavaju obveze preuzete Poveljom Ujedinjenih naroda i šalju pozitivnu poruku zemljama u regiji, europskim i globalnim partnerima o spremnosti Bosne i Hercegovine i Crne Gore da sporazumno urede preostala otvorena pitanja.   

Radiosarajevo.ba

Gdje je ta, šta je ta Sutorina: Dubrovački poklon oko kojeg se spore BiH i Crna Gora

Do 1947. godine Bosna i Hercegovina je imala dva izlaza na more. Osim Neuma, u području Sutorine BiH je imala sedam kilometara morske obale. Ovih dana pitanje granice je ponovo aktuelizirano u pokušaju da se riješi granični spor star 22 godine između BiH i Crne Gore.

Sutorina je naselje u općini Herceg Novi u Crnoj Gori. Nakon raspada Jugoslavije naselje Sutorina i okolna teritorija, koja uključuje izlaz na Jadransko more u dužini obale od 7 km na sjevernom dijelu zaljeva Boka Kotorska, gdje utiče rijeka Sutorina, je u sporu između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Pogledajte o kojem je tačno teritoriju riječ.

Sutorinu i Neum su Bosni i Hercegovini 1718. godine poklonili Dubrovčani. Oni su to uradili kako ne bi graničili s Mletačkom republikom.

Ovo je potvrđeno Berlinskim kongresom, o čemu svjedoče katastarske karte iz 1878. godine.

Granica BiH i Crne Gore u predjelu Sutorine nakon Drugog svjetskog rata najvjerojatnije je utvrđena usmenim dogovorima tadašnjih komunističkih moćnika. Đuro Pucar i Avdo Humo, u ime BiH, dogovorili su trampu s Blažom Jovanovićem, uz blagoslov Josipa Broza Tita i Vladimira Bakarića.

Bosanskohercegovački teritorij Sutorine, Igala i Njivica ustupljen je Crnoj Gori, a zauzvrat BiH je dobila crnogorski teritorij istočno od rijeke Sutjeske – Maglić, Kruševo i Vučevo.

Prvi dokumentirani zapis o Sutorini u sastavu Crne Gore pojavio se u maju 1947. godine, Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli Crne Gore.

Tada je Hercegnovskom kotaru pripala općina Igalo, u koju su ušla naselja Sutorina, Sušćepan, Prijevor i Ratiševina.

H.D., Radiosarajevo.ba

Nihad Aličković za Radiosarajevo.ba: Sutorina je naša, makar i po cijenu referenduma

Do 1947. godine Bosna i Hercegovina je imala dva izlaza na more. Osim Neuma, u području Sutorine BiH je imala sedam kilometara morske obale.  Pitanje granice ponovo je aktuelizirano u pokušaju da se riješi granični spor star 22 godine između BiH i Crne Gore.

Sutorina je naselje u općini Herceg Novi u Crnoj Gori. Nakon raspada Jugoslavije naselje Sutorina i okolna teritorija, koja uključuje izlaz na Jadransko more u dužini obale od 7 km na sjevernom dijelu zaljeva Boka Kotorska, gdje utječe rijeka Sutorina, je u sporu između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Gdje je ta, šta je ta Sutorina: Dubrovački poklon oko kojeg se spore BiH i Crna Gora

Nihad Aličković, član AntiDayton Groupe, i dalje je s timom ljudi oko sebe, odlučan u namjeri da nastavi borbu za ono što, kako tvrdi, vjekovima pripada Bosni i Hercegovini. Pojas Sutorine već mjesecima je u fokusu javnosti domaćih medija. Aličković se bori. Kaže da neće odustati. 

Rezolucija o Sutorini: Hoće li trajno ostati u sastavu Crne Gore?

”Pitanje Sutorine je jako važno za BiH. Prije svega razlog tome je zato što je to zaista vlasništvo naše zemlje. Druga stvar je u tome što Sutorina i Kruševice imaju ogroman potencijal kako turistički, tako ekonomsko-razvojni. Ako sagledamo činjenicu da u Sutorini postoji mogućnost izgradnje bolje luke nego što je to luka u Pločama, onda to dovoljno govori kolika je važnost Sutorine za nas kao državu. Svjesni smo svi koliki utjecaj na uvoz roba ima jedna luka te koliko bi ojačao i sam kraj Kruševice i Sutorine jer luku treba izgraditi, treba razviti turističke resurse te bi to sigurno poboljšalo i život u toj regiji, ali i na tlu cijele države. Također, temom i interesovanjem za teritoriju koja vlasnički nama pripada, pokazali smo državotvornu svijest koja je jako bitna u jednom društvu”, pričao je Nihad Aličković za portal Radiosarajevo.ba

Dodao je da javnost u susjednoj Crnoj Gori ovom problemu još uvijek nije posvetila mnogo pažnje, spominjući izlaganje premijera Mile Đukanovića uz pokušaj ”obmane javnosti”.

“Nakon zastoja u Predsjedništvu desio se napokon jedan konkretan potez jednog političkog lica. Prijedlog o rezoluciji ovog ugovora trebao bi da se usvoji ili odbije 15. 1. na 8. tački dnevnog reda Parlamentarne skupštine. Ne želim da budem pesimista i smatram da zastupnici na sjednici treba da se vide jednom činjenicom a to je da je Sutorina dokazano vlasništvo BiH te da nemaju pravo na tako lagodan način poklanjati teritorij države bilo kome. Također, trebali bi znati da građani posjeduju još i druga prava kojima mogu da se bore dalje, te da njihova odluka i dalje ne mora biti zadnja. Postoji mogućnost referenduma građana na kojem se građani koji su punopravni vlasnici mogu izjasniti na ovu temu. To nam garantuju pravni članovi zakona koji još uvijek važe.”

”Gledajući na argumentaciju, a onda i na pravo, objektivno Sutorina jedino može pripasti našoj zemlji. Ona ustvari vlasnički još uvijek pripada nama i mi vlasničko pravo nikada nismo izgubili niti ga predali Crnoj Gori. Crna Gora je u stanju nesavjesnog posjeda, tj. koristi prostor i teritorij koji nije njen već 69 godina i ne pomišlja da izvrši povrat već štaviše želi da ga zadrži što se već naziva uzurpacijom. Nedavno se na temu Sutorine prvi put obratio i premijer Milo Đukanović koji nije naveo nijedan argument vlasništva nad Sutorinom osim što je pokušao da obmane javnost Crne Gore i BiH kako je ugovor o granicama završen što nije istina. Upravo premijeru pisao sam otvoreno pismo i odgovor koji su i crnogorski portali objavili, da je najbolje rješenje da Crna Gora jednostavno izvrši povrat teritorija nad kojim nema vlasništvo. Oni su jako dobro upoznati s tim da su im na ovu temu i dio o vlasništvu ladice s dokazima prazne. U drugom slučaju, postoji mogućnost pokretanja postupka pred međunarodnim sudom u Haagu gdje kompletna argumentacija pravno ne može dokazati ništa drugo osim da je Sutorina dio bh. vlasništva. Naravno u tom pogledu, u takvom postupku mi moramo biti sigurni da bh. interes predstavljaju i brane ljudi koji imaju državotvornu svijest i koji poznaju sve činjenice. Crna Gora u tom slučaju može da razmisli da li i koliko joj se isplati otići na sud ili vratiti Sutorinu bez sudskog spora i olakšati sebi utvrđivanje granica s našom zemljom”, dodaje.

Određeni krug političke elite, na vrijeme je bio upoznat s argumentacijom o vlasništvu. Tu su mnoga imena koja su godinama pokušavala doprijeti do politike te obrazložiti ovu temu.

“U slučaju da rezoluciju odbiju zastupnici Parlamenta, nastavit ćemo s pritiskom na Predsjedništvo kako bi ono donijelo odluku o vraćanju ugovora na Vijeće ministara, a razmatrat ćemo i način pokretanja referenduma.”

”Tu je akademik Jusuf Mulić bivši rektor Sarajevskog univerziteta koji 12 godina obrađuje ovu temu, ali je isto toliko ingorisan od bh. politike. Tu je i prof. emeritus Omer Ibrahimagić koji je dostavljao dokumentaciju Predsjedništvu prije dvije godine i ostao bez povratne informacije. Hasan Hadžiavdić koji sedam godina radi na temi Sutorine bez uspjeha pokušava upoznati politiku i BH javnost s ovom problematikom. Dakle to su dokazi da nije postojala politička volja da se ovo pitanje riješi. Sada, kada je pokrenut postupak ugovora mi smo zaista kroz novo istraživanje i dopunili intelektualce prije nas te iznijeli sve činjenice i dokaze u javnost, međutim komisija za utvrđivanje granica na čelu sa Predsjednikom Željkom Obradovićem kao da je požurila da to preda dalje i tako se prijedlog našao na stolu Vijeća Ministara koje je svoju saglasnost dalo odmah, i to u tehničkom mandatu i jednoglasno. Saziv Vijeća Ministara mora znati, da je zanemarivanjem činjenica počinilo potez veleizdaje te da će jednog dana sigurno biti pozvani na odgovornost kao i članovi komisije.
Nakon toga, u javnost smo putem medija uspjeli plasirati još siri niz dokaza i argumenata što je očigledno uticalo na Predsjedništvo gdje se prijedlog ugovora trenutno nalazi. Vjerujemo u to da je Predsjedništvo jako dobro upoznato bar sada sa svim činjenicama, te da nema osnovu za sumnju i potpisivanje tog ugovora. Kolika je svijest političara u BiH to je evidentno ali također pored nje koja je možda mizerna, postoje očigledno i privatni interesi da se ovaj ugovor zaključi što prije, bez razmišljanja kolika se šteta nanosi državi BiH i njenim građanima”, zaključuje Nihad Aličković na kraju razgovora za portal Radiosarajevo.ba.

E.A., Radiosarajevo.ba

bosnatopvjesti

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.