INTERES EU ZA BIH POČEO KADA JE RUSIJA STAVILA RS U SVOJU ZONU INTERESA

INTERES EU ZA BIH POČEO KADA JE RUSIJA STAVILA RS U SVOJU ZONU INTERESA

image Davor Gjenero

SARAJEVO – Nakon aneksije Krima, Rusija se počela ozbiljno poigravati temeljima stabilnosti u Europi, a ono što već neko vrijeme čine Milorad Dodik i njegovi saveznici ne bi bilo moguće da pritom ne uživaju potporu Rusije, između ostalog je istakao zagrebački politički analitičar Davor Gjenero u intervjuu za portal Vijesti.ba.

VIJESTI.BA: Komentarišući izborni rezultat, bh. univerzitetski profesor Miodrag Živanović istakao je da se BiH vratila u 1990. godinu, jer su ubjedljivo pobijedile etno – nacionalističke političke stranke. Slažete li se sa ovom konstatacijom i kako generalno ocjenjujete rezultate proteklih izbora u BiH?

GJENERO: Ne slažem se. Radi se o komentaru zasnovanom na nerazumijevanju načela funkcioniranja pluralnih društava. U pluralnom je društvu demokracija je sustav u kome svaka od zajednica samostalno bira svoju elitu, a te elite moraju biti sposobne na kompromis s elitama drugih zajednica. Na ovim izborima nije bilo kršenja tog načela, a sada je odgovornost na izabranim političkim elitama. Da bi država sastavljena od više nacionalnih zajednica mogla funkcionirati, potrebno je da njeni građani, ali prije svega njene političke elite, smatraju kako je identitet države nešto više od zbroja nacionalnih identiteta.

Osim toga važno je da svoju državu procjenjuju kao vrednotu i da osjećaju ugroženost te vrednote izvana, a da državu prema unutra organiziraju kao visoko decentraliziranu, i da osim nacionalnih jačaju i regionalne identitete. Dakle, nije problem što su nacionalne stranke pobijedile na izborima u sva tri konstitutivna naroda i u oba entiteta, nego je pitanje jesu li izabrane elite spremne na međusoban dijalog i smatraju li Bosnu i Hercegovinu vrijednošću za koju je potreban snažan angažman, pa i spremnost na „popuštanje“ drugim dvama konstitutivnim narodima.

VIJESTI.BA: Vjerujete li da će izabrani predstavnici vlasti u toku narednog mandata uspjeti provesti reforme neophodne za brže kretanje BiH na putu EU integracija ili će sve ostati na predizbornim obećanjima, kao što je to manje – više bio slučaj do sada?

GJENERO: Nepravedno je što se tek sada Bosni i Hercegovini otvorila određena šansa za napredak u pretpristupnom dijalogu s EU. Ključna je, naravno, „njemačko-britanska inicijativa“, ali je od velike važnosti bio i proljetošnji prijedlog ministrice Pusić u Vijeću za vanjske poslove, o „individualnom pristupu“ Bosni i Hercegovini, kojim se ne bi odustajalo od kriterija za prijem, ali se oni ne bi smatrali preduvjetom za pregovore s Bruxellesom, nego nečim što se ostvaruje tokom procesa. Isto tako, taj je proces zamišljen i kao „uvlačenje“ novih ljudi sa znanjima i sposobnostima potrebnima za provođenje pristupnih reformi u politički život BiH.

Nažalost,  u tom smjeru na ovim izborima nije postignut neki vidan napredak, ali BiH to može nadoknaditi i tijekom političkog mandata, širenjem foruma u kojima se raspravlja o političkim odlukama i demokratizacijom političkog odlučivanja. Ako se to postigne, lakše će biti započeti i ustavne promjene, koje su preduvjet za održivost BiH kao države i za bilo kakav društveni napredak.

VIJESTI.BA: Kako ocjenjujete novu inicijativu EU za BiH, predvođenu njemačkim i britanskim ministrima vanjskih poslova? Šta je razlikuje od sličnih dosadašnjih inicijativa? Jeste li optimista kada je u pitanju njeno istinsko provođenje u BiH?

GJENERO: Njemačko-britanska inicijativa, nažalost, ne uživa jednodušnu potporu u Europskom vijeću i Vijeću za vanjske poslove, a onima u EU koji su kad pogledaju na BiH „obuzeti zamorom proširenja“, izostanak reformi u BiH daje snažan argument. U Europskom vijeću dugo su bili uvjereni da novi sukobi u BiH ionako nisu mogući, a da napredak prema članstvu u Uniji ionako ovisi o volji država, njenih građana i prije svega političkih elita. Svojim radom elite u BiH nisu napravile dovoljno da bi pobudile bilo kakav optimizam za proširenje, a tek kad se vidjelo da zastoj u europeizaciji BiH i svojevrsnu političku rezignaciju u toj državi, počinje iskorištavati Rusija, dovodeći manji bosansko-hercegovački entitet pod okrilje svoje interesne zone, pobudio se interes većeg dijela zemalja članica EU da se učini nešto kako bi se BiH „povuklo kroz otvoreno okno šansi“ proširenja.

VIJESTI.BA: Uskraćujući podršku Misiji EUFOR-a u BiH, kakvu Rusija poruku želi poslati? Šta to konkretno znači za BiH?

GJENERO: Nakon aneksije Krima, Rusija se počela ozbiljno poigravati temeljima stabilnosti u Europi, a ono što već neko vrijeme čine Milorad Dodik i njegovi saveznici ne bi bilo moguće da pritom ne uživaju potporu Rusije. Rusija pokušava i energetski ovladati Bosnom i Hercegovinom, prije svega, manjim entitetom, i tako je učiniti dodatno ovisnom o sebi. Za BiH je ekonomski slom Putinovog geopolitičkog projekta Južni tok izrazito dobra vijest. Očito je da su međunarodne sankcije ograničile ekonomsku moć Rusije i sada je vrijeme da se stvori nova infrastruktura i da se Zapad pobrine da BiH ne potpadne pod ruski ekonomski utjecaj.

VIJESTI.BA: Zajednička rusko – srbijanska vojna vježba u Sremu podigla je veliku prašinu u BiH i Hrvatskoj. Pojedini analitičari okarakterisali su je kao demonstraciju ruske vojne moći i politički uticaj u ovom dijelu Evrope. Kako Vi gledate na „rusko zveckanje oružjem“ na Balkanu?

GJENERO: Ono što se planiralo Južnim tokom i ekspanzijom ruskih energetskih kompanija na balkanski prostor daleko je opasnije od zveckanja oružjem na granici. Hrvatska ne strepi posebno od oružane prijetnje, jer je dio sustava kolektivne sigurnosti NATO saveza. BiH možda formalno nije dio tog sigurnosnog sustava, ali jest država s posebno zaštićenim statusom, tako da ne treba strahovati od oružane prijetnje, ali BiH mora zaštiti svoju energetsku i ekonomsku cjelovitost i sačuvati se od potpadanja pod ruski ekonomski utjecaj. Dobro je pogledati što se događa Ukrajini, i kako Putin iskorištava visoku ovisnost Europe o ruskim energentima da bi bilo jasno kakva opasnost prijeti Balkanu, a prije svega BiH.

VIJESTI.BA: Na inicijativu hrvatskog zastupnika Andreja Plenakovića, Evropski parlament je usaglasio tekst rezolucije u kojoj bi se trebalo snažno osuditi ponašanje optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja nakon što je pušten na privremenu slobodu, a od Haškog tribunala zahtijeva se da preispita jesu li ispunjeni kriterijumi za privremeno puštanje na slobodu. Može li i na koji način privremena oslobađajuća presuda za Šešelja uticati na regionalne odnose?

GJENERO: Ona je već neugodno utjecala na odnose u regiji. Bilo je pretjerano nervoznih reakcija iz Hrvatske, ali je činjenica da nitko osim Rasima Ljajića u administraciji Srbije nije jasno definirao distancu prema njegovim idejama kao vrlo štetnu za regiju. Istina je da je Srbija Šešelja „stjerala“ u svojevrsnu medijsku blokadu, što je za svaku pohvalu, međutim, žrtve očekuju i jasnu distancu prema takvoj politici, pa i najavu zaštite. Prije svega se to odnosi na one žrtve koji su državljani Republike Srbije i još uvijek žive ondje, na primjer Hrvati u Vojvodini.

Nije racionalno što je hrvatski premijer odustao od multilateralnog sastanka u Beogradu i tako prekinuo formalne komunikacijske kanale sa državnim vrhom Srbije, ali još je manje racionalno što predsjednik, premijer i ministar vanjskih poslova Srbije reagiraju na upozorenja vezana uz Šešelja nervozno, podcjenjujući institucije Europske unije i način donošenja odluka u EU. Srbija je u neugodnoj poziciji, prije svega zato što je politika „i EU i Rusija“ iscrpljena, a očito je da u Beogradu nije donesena strateška odluka o tome čime je valja zamijeniti. Slučaj Šešelj to je samo iznio na površinu i učinio vidljivim.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)

bosnatopvjesti

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.