Dr Adem Handžić o Vlasima u turskom periodu

izdvojeno iz knjige Dr Adem Handžić: Tuzla i njena okolina u XVI vijeku koja se može pročitati ovdje

Vlasi – koji su zbog karaktera svoje osnovne privrede, stočarstva, bili pokretni i u početku činili poluvojničku organizaciju, od kojih su regrutovani brojni martolosi koji su vršili zanačajne službe: kao pogranične posade, zatim vojnuci i derbedžije koji su obezbjeđivali uglavnom sigurnost na putevima u pozadini – predstavljali su elemenat koji su Turci protežirali i njihovu KOLONIZACIJU usmjeravali, kako prema potrebama samog tog stanovništva u brdske i stoačarstvu pogodne krajeve, tako i mnogo više, da čuvaju pogranične oblasti. Zato se najveći pokret Vlaha iz oskudnijih i napučenijih oblasti južne Hercegovine, Crne Gore i Srbije prema sjeveru, sjeverozapadu i zapadu u granične oblasti, primjećuju u vremenskim etapama povezanim sa turskim ofanzivnim akcijama i novim osvajanjima. Tako se u ovoj oblasti od 1463. pa do četvrte decenije XVI vijeka uočljive tri faze:
Prvi zanačajni pokreti Vlaha prema sjevernim graničnim oblastima padaju odmah po turskom zaposjedanju Hercegovine i osnivanju hercegovačkog sandžaka (1470).
Drugi pokret vezan je za tursko osvojenje oblasti prema savi koju je obuhvatala ugarska srebrenička banovina, tj. poslije 1512.godine, kada su granice zvorničkog sandžaka pomjerene do save.
Treće pomjeranje primjećuje se poslije 1528.godine kada je pala jajačka banovina i to uglavnom od istoka prema zapadu. Tada su Vlasi iz oblasti koju su zatvarale rijeke Drina, Sava, Bosna i Spreča kretali preko Bosne na zapad u porječja Ukrine i Vrbasa.
Širenje regionalnih granica pogodovalo je s jedne strane ŠIRENJU VLAHA. S druge strane, djelomično potiskivanje Turaka u sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj Bosni od strane Matije Korvina i stvaranje srebreničke i jajačke banovine (1464), čime je bio stvoren kontinuiran odbrambeni pojas sve do Beograda (šabačke i beogradske banovine), bilo je na tim stranama zaustavljeno tursko nadiranje, pa su se Turci okrenuli osvajanju Hercegovine i zaobilazeći Jajce prodirali prema porječjima Cetine i Sane. Zato je ISTURANJE VLAHA prema sjevernoj granici u ovoj oblasti, koju je po prilici činila rijeka Spreča, predstavljalo iz strategijskog aspekta pravu nužnosti.

Slika

Trougao na zapadnoj strani te oblasti čije su uglove činile tri važne utvrde na rijeci Bosni: Maglaj, Doboj i Tešanj predstavljali su izuzetno važan strategijski region koji se usijecao između jajačke i srebreničke banovine, a koji je od 1465.g., čini se, činio glavne gradove bosanskog kralja, marionete. Zato je usmjeravanje jače skupine Vlaha u tom pravcu, bilo rukovođeno tim važnim momentom. KOLONIZACIJA VLAHA u maglajsko područje bila je tolika da je prije 1489.g. bio donesen i poseban kanun o Vlasima maglajske nahije. U tom kanunu izričito o njima stoji: to su Vlasi koji su DOŠLI SA STRANE. Pitanje kolonizacije maglajskih Vlaha usko je povezano sa kolonizacijom područja oko Teočaka, a vjerovatno i zvorničkog i tuzlanskog područja.
Premda je zakon o maglajskim Vlasima evidentiran prilikom popisa bosanskog sandžaka iz 1489.g. Vlasi su se tu morali ranije doseliti, a na osnovu izvjesnih elemenata u tome popisu vidi se da su oni tu bili naseljeni još u vrijeme ranijih popisa, tj. prije 1485.g.
Vjerovatnoje da su Vlasi činili pritisak oko strategijskog regiona Maglaj-Doboj-Tešanj još prije 1476.g., odnosno da su Vlasi bili ti koji su na zapovjed likvidirali državinu “bosanskog kralja” 1476.godine i od tada čuvali područja tih gradova.
Na početku popisa 1489.g. stoji: Vlasi nahije grada Maglaja. To su Vlasi koji su DOŠLI SA STRANE, naselili se i daju pristojbe po vlaškom običaju, a prihod od njih pripada sandžak-begu. Oni spadaju u onu skupinu Vlaha kraljeve zemlje, a has su bosanskog sandžak-bega…. Zatim je popis izvršen u dvije skupine po džematima. Za sve vrijedi ona klauzula da su DOŠLI SA STRANE. Za prvu skupinu nije po imenu označeno koji su to Vlasi da bi se moglo utvrditi odakle su došli.

Slika

Drugu skupinu Vlaha u ovoj nahiji činili su Vlasi koji su i imenovani, što je omogućilo da ih urbiciramo, odnosno da utvrdimo odakle su došli. Ta važna činjenica ostala je do sada nezapažena. To su bili Vlasi Banjani.
Poznato je da su Vlasi Banjani nastanjivali područja u Hercegovini, sjeveroistočno od Bileće. Svakako je to bio samo jedan dio Banjana koji su se uputili prema Maglaju. Oni su i dalje jednim dijelom ostali na svojim starim staništima.

Slika

Druga značajna etapa u pomjeranju stanovništva u ovoj oblasti započela je obaranjem ugarske srebreničke banovine. Nema sumnje da su tome širenju turskih granica najviše doprinijele akcije Vlaha. Kako je to stanovništvo u pozadini sukcesivno gubilo vlaške povlastice, to se dobar dio Vlaha pomjerao u granični pojas gdje su one još vrijedile. Tako je, na primjer, prostrani brvenički kadiluk, koji se prostirao s desne strane Drine na jugoistok do Raške, godine 1476/7, bio u cjelini naseljen Vlasima, i u tri nahije (Brvenik, Rujna i Osat) obuhvatao opreko 300 sela.
Značajan izvor za proučavanje ovog pitanja je popis Vlaha u zvorničkom sandžaku iz 1528.godine. Na osnovu tog i drugih popisa od 1476. do 1548. godine može se dobiti jasna karta rasprostranjenosti tog stanovništva. Ono se do 1526.g. bilo proširilo u 11 nahija na bosanskoj strani, koje su se protezale uglavnom duž glavnog puta i to počevši od zavoja koji čini Drina na jugu (južno od Srebrenice) pa do Teočaka na sjeveru, a odatle preko majevice na zapad do gradova Srebrenika i Sokola, u kojima su Vlasi naseljavali ukupno 103 sela. Vlasi su na taj način zaposjeli glavnu komunikaciju niz Drinu i kao njeni čuvari, naseljavajući ujedno područja oko svih utvrđenih gradova i trgova na toj relaciji.

Slika

bosnatopvjesti

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.