Noel Malkolm o Crkvi bosanskoj
3 CRKVA BOSANSKA Ni oko jedne teme u bosanskoj historije nisu se toliko koplja lomila koliko oko šizmatičke Crkve bosanske u srednjem vijeku. Ni dan-danas se ne može o toj temi raspravljati a da se ne dotaknu i savremeni mitovi i ideologije kojima je ona poslužila, ili koje je ona proizvela. Srednjovjekovna je hereza, baš […]
OpširnijeIvan Mužić o Crkvi bosanskoj
Crkva bosanska kao prava vjera apostolska
u prilog ove teze navodimo sljedeća ugledna imena: Muhamda Hadžijahića-Ivana Mužića-Simu Ćirkovića-Franju šanjeka
OpširnijeZbog HERETIKA episkop preselio iz Stona u Polimlje sredinom 13 vijeka
Humskom zemljom je u vrijeme Kulina bana vladao knez Miroslav, brat Stefana Nemanje, a potom njegovi nasljednici, kao vazali raških, odnosno srpskih vladara. Mada je sve do 1326. Hum bio politički uglavnom odvojen od Bosne, postojala je velika kulturnohistorijska povezanost ovih prostora. Pored toga, Hum je predstavljao i privrednu sponu Bosne sa Dubrovnikom. U isto […]
Opširnije1411 stanovnici bosanskog grada Srebrenice „svi hereze bogomilske“
Kao posljedica krstaškog pohoda ugarskog kralja na Bosnu i Bošnjake 1408/09.g. izdvojene su oblasti Usora i Soli iz Bosanske kraljevine i stavljene pod neposrednu vlast ugarskog kralja, a bogati grad Srebrenica sa okolinom PREDATA je 1411.g. na upravu i korištenje srpskom despotu Stefanu Lazareviću. Odatle vjerovatno potiče podatak Stefanovog biografa Konstantina Filozofa da su stanovnici […]
OpširnijeCrkva Bosanska je bila jak politički činilac sa uticajem na državne poslove
Ni katolička ni pravoslavna crkva nisu mogle postići za svoje predstavnike pravo sudjelovanja na stanku u prvom redu zbog postojanja uticajne «bosanske crkve», povlaštene i podupirane od moćnog plemstva, a povremeno i od centralne vlasti. Ona je predstavljala jedan moćan politički činilac i njen uticaj na državne poslove se osjećao. Bosanska crkva, radi čijeg uništenja […]
OpširnijeKatolik kralj Tomaš 1446 u povelji navodi postuje i uvažava Crkvu Bosansku
što govori o zadržanom značaju Crkve Bosanske u državi čak i pred sami njen raspad Čak i 1446.g. kralj Tomaš, već katolik, priznaje autoritet crkve bosanske i predaje obdarene vazale «gospodinu didu Miloju i didu kon dida u ruke crkvene» i opet veli da neće im «potvrditi ni manje donesti ni za jednu neviru ni […]
OpširnijeCrkva Bosanska je zaštitnik vlastele po prikazu bosanskih povelja i politicki faktor
Najznačajnija je razlika bosanskih povelja od raških u tome što o NEVJERI ne presuđuje sam vladar, nego optužbu ima da razmotri staleški sud, i to sud vlastele ili bosanske crkve, ili mješoviti sud vlastele i crkve. U povelji bana Stepana II 1335.g. se kaže «da mu se to ne poreče nikadare što bi ga ne […]
Opširnije“Sveti Grgur” u bosanskim poveljama
IZVOR
Opširnije